Upute autorima

1. Podnošenje rada

Radovi se podnose pod uvjetom da nisu prethodno objavljeni niti se nalaze u postupku recenzije u drugom časopisu ili publikaciji. Radove je potrebno podnositi isključivo elektroničkim putem kroz obrazac Pošaljite rad na internetskoj stranici časopisa www.anamnesis-mefos.com. Časopis ne naplaćuje naknadu autorima za objavu radova.

2. Etičke smjernice i odgovornost autora

Časopis se u svom radu pridržava etičkih načela i smjernica Odbora za etiku u izdavaštvu (engl. Committee on Publication Ethics, COPE). Autori su odgovorni za izvornost, točnost i cjelovitost rukopisa. Autori su osobe koje su značajno doprinijele koncepciji, dizajnu, provedbi ili statističkoj analizi istraživanja te sudjelovale u pisanju rukopisa. Uključivanje osoba koje nisu značajno pridonijele radu (tzv. počasno autorstvo) i izostavljanje osoba koje su značajno pridonijele radu (tzv. prikriveno autorstvo) nije dopušteno. Doprinos svakog autora mora biti jasno naveden na kraju rukopisa. Osobe koje su pružile tehničku ili drugu pomoć, ali nisu sudjelovale u znanstvenom ili stručnom radu, navode se u odjeljku Zahvale. Dopisni autor odgovoran je za komunikaciju s uredništvom, u rukopisu je potrebno navesti ime i prezime te adresu elektroničke pošte dopisnog autora. Plagiranje, autoplagiranje i manipulacija podacima nisu dopušteni. Istraživanja koja uključuju ljude ili životinje moraju biti provedena u skladu s etičkim načelima i uz prethodno odobrenje nadležnog etičkog povjerenstva. U radovima koji uključuju pacijente potrebno je, kada je to primjenjivo, pribaviti njihov informirani pristanak. Potrebno je zaštititi privatnost pacijenata i osigurati anonimnost tako da se njihov identitet ne može otkriti iz navedenih podataka, fotografija i drugih materijala.

3. Licencija i uvjeti korištenja sadržaja

Časopis se temelji na politici otvorenog pristupa. Sadržaj časopisa u cijelosti je besplatno dostupan. Svi radovi objavljeni u časopisu dostupni su u skladu s licencom Creative Commons Imenovanje 4.0 (CC BY 4.0). Navedena licenca omogućuje slobodno čitanje, preuzimanje, prerađivanje i dijeljenje objavljenih radova, uz obvezno pravilno navođenje izvora i autora.

4. Vrste radova

1. Znanstveno-popularni članak: Kategorija koja obuhvaća kraće tekstove o aktualnim temama iz svijeta medicine i osvrte na recentna znanstvena otkrića. Stil pisanja nešto je slobodniji i informativan, s ciljem približavanja kompleksnih tema čitateljima.
2. Znanstveni i stručni radovi:
   • Pregledni članak: Temeljit i sustavan pregled literature o određenoj medicinskoj temi. U ovom radu sintetiziraju se postojeće spoznaje, analiziraju različiti izvori i kritički obrađuje odabrano područje. 
   • Prikaz slučaja: Stručni rad u kojem se detaljno opisuje jedinstven, rijedak ili poučan slučaj iz kliničke prakse. Cilj je prikaza slučaja educirati kolege o specifičnoj dijagnostici, terapijskom pristupu ili neočekivanom ishodu liječenja.
   • Izvorni znanstveni članak: Znanstveni rad u kojem se iznose izvorni rezultati istraživanja provedenog prema jasno definiranoj metodologiji. U ovom radu prikazuju se nova znanstvena saznanja, analiziraju i interpretiraju dobiveni rezultati te se donose zaključci koji pridonose razvoju znanja u određenom području.

5. Struktura radova

5.1. Znanstveno-popularni članak
 

1. Naslov članka treba biti jasan, informativan, ali istovremeno dovoljno zanimljiv da privuče pažnju čitatelja. Preporučeno je pisati što kraće naslove, preporučeni opseg naslova je najviše 8 riječi.
    
2. Podaci o autoru navode se ispod naslova. Potrebno je dostaviti osnovne podatke o autoru: ime i prezime, ustanova, funkcionalna adresa elektroničke pošte.
    
3. Uvodni dio članka (engl. lead) čini prvi odlomak koji se nastavlja na naslov. Naziv lead upućuje na njegovu funkciju vodećeg odlomka koji uvodi čitatelja u temu. Ovaj odlomak ne označava se podnaslovom „Uvod”. Preporučuje se korištenje efektnog i informativnog podnaslova koji privlači pozornost čitatelja ili, alternativno, izravan prijelaz na tekst bez podnaslova, uz jasno strukturiran početak. Uvodni odlomak treba biti sažet, jasan i usmjeren, izbjegavajući nepotrebne detalje koji pripadaju glavnom dijelu članka, odnosno razradi. Njegova je svrha pružiti osnovne informacije o temi odgovarajući na ključna novinarska pitanja (tko, što, gdje, kada, zašto), čime se čitatelju omogućuje brzo razumijevanje konteksta i važnosti obrađene teme. Cilj uvodnog dijela jest pobuditi interes čitatelja te ga potaknuti na daljnje čitanje članka.
4. Glavni dio teksta čini razrada teme kroz logične cjeline, pri čemu svaka cjelina obuhvaća određeni aspekt teme. Kako bi se postigla preglednost i čitljivost, koristite podnaslove koji jasno označavaju pojedine dijelove i pomažu u orijentaciji unutar članka.
    
5. Zaključak čini završni dio teksta u kojem se sažimaju ključne informacije i naglašava glavni doprinos ili poruka članka. Preporučuje se koristiti zaseban podnaslov za zaključak, primjerice „Zaključak” ili „Ključna zapažanja”, ali moguće je osmisliti i zanimljiv, privlačan podnaslov koji čitatelju naglašava svrhu završnog dijela. Podnaslov treba biti kratak, jasan i usmjeren na sintezu sadržaja. U tekstu zaključka preporučuje se naglasiti odgovore na glavna pitanja članka, istaknuti relevantnost teme, potencijalni utjecaj na praksu ili edukaciju te eventualno ukazati na smjerove za daljnja istraživanja.
    
6. Potrebno je navesti izvore koji su korišteni u pisanju članka. Detaljne upute možete pronaći u nastavku ovog dokumenta.

5.2. Pregledni članak 
 

1. Naslov preglednog članka mora biti jasan, informativan i precizno odražavati sadržaj rada. Preporučeni opseg naslova je najviše 15 riječi.
    
2. Podaci o autorima navode se ispod naslova. Potrebno je navesti ime i prezime autora, naziv ustanove, odjela ili zavoda, grad i državu. Ime i prezime glavnog autora treba biti podcrtano, mentor se navodi posljednji. Maksimalan broj svih autora je pet (5), uključujući i mentora. Molimo dostaviti i funkcionalnu adresu elektroničke pošte dopisnog autora.
    
3. Sažetak predstavlja konciznu sliku cijeloga rada. Opseg sažetka je do 250 riječi (uz dopušteno odstupanje od 10 %). Piše se kao jedan odlomak, bez podnaslova unutar teksta sažetka. Ključne riječi navode se ispod sažetka. Potrebno je navesti 3 do 5 ključnih riječi koje najbolje opisuju temu rada poredane abecednim redom.
    
4. U uvodu je potrebno jasno definirati problem koji se obrađuje, objasniti važnost teme u suvremenom kontekstu te cilj preglednog članka. Za razliku od novinskog članka, ovdje se koristi podnaslov „Uvod”.
    
5. Razrada je glavni dio teksta koji predstavlja sustavnu analizu prikupljene literature. Tekst mora biti logički strukturiran kroz tematska poglavlja s pripadajućim podnaslovima.
    
6. Rasprava i zaključak čine završni dio članka u kojem autor interpretira prikupljene spoznaje. Potrebno je odgovoriti na pitanje: „Što smo iz svega ovoga naučili?". U zaključku je bitno sažeti glavnu poruku rada, naglasiti njegovu važnost za kliničku praksu ili edukaciju.
    
7. Zahvale su neobavezan odjeljak u kojem se navode osobe koje su pridonijele izradi rada, ali ne ispunjavaju formalne kriterije za autorstvo.
    
8. Literatura obuhvaća izvore i reference koji se navode na kraju članka u Vancouver stilu. Upute za ispravno citiranje i oblikovanje literature možete pronaći u nastavku ovog dokumenta.
    
9. Doprinos autora

Npr.

Koncept i struktura rada: AB. Koordinacija izrade rukopisa: AB

Pretraživanje literature: AB, CD. Formalna analiza i sinteza: AB.

Izrada tablica i slikovnih prikaza: EF. Pisanje rada/rukopisa: AB, CD.

Kritička revizija rukopisa: EF.

Stručno usmjeravanje i nadzor rada: EF.

Konačno odobrenje rukopisa: AB, CD, EF.

Autori mogu prilagoditi kategorije doprinosa, dodavanjem, uklanjanjem ili preoblikovanjem pojedinih stavki. Navedene kategorije trebaju vjerno prikazivati stvarni doprinos svakog autora u izradi rukopisa.

5.3. Izvorni znanstveni članak
 

1. Naslov izvornog znanstvenog članka mora biti jasan, informativan i precizno odražavati sadržaj rada, odnosno predmet istraživanja. Preporučeni opseg naslova je najviše 15 riječi.
    
2. Podaci o autorima navode se ispod naslova. Potrebno je navesti ime i prezime autora, naziv ustanove, odjela ili zavoda, grad i državu. Ime i prezime glavnog autora treba biti podcrtano. Molimo dostaviti i funkcionalnu adresu elektroničke pošte dopisnog autora.
    
3. Sažetak predstavlja konciznu sliku cijeloga rada. Opseg sažetka je do 250 riječi (uz dopušteno odstupanje od 10 %). Piše se kao jedan odlomak, bez podnaslova unutar teksta sažetka. Ključne riječi navode se ispod sažetka. Potrebno je navesti 3 do 5 ključnih riječi koje najbolje opisuju temu rada poredane abecednim redom.
    
4. Uvod znanstvenog članka treba pružiti kontekst istraživanja te precizno definirati svrhu i ciljeve rada. On predstavlja poveznicu između onoga što je već poznato i onoga što istraživanje nastoji otkriti. Potrebno je jasno i nedvosmisleno formulirati cilj istraživanja, odnosno istraživačka pitanja ili hipoteze.
    
5. Materijali i metode su podnaslov čiji odlomak treba sadržavati dovoljno detaljne informacije kako bi drugi istraživači mogli točno replicirati provedeno istraživanje. U ovom se dijelu opisuje samo istraživanje, uključujući vrstu studije, mjesto provedbe, te razdoblje prikupljanja podataka. Potrebno je detaljno prikazati ispitanike ili uzorak, uz navođenje kriterija uključivanja i isključivanja, veličine uzorka te načina odabira ili regrutacije sudionika, kao i njihovih osnovnih obilježja. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti mjerenjima i ishodima, pri čemu autor jasno navodi što je mjereno, koje su metode i instrumenti korišteni te na koji su način mjerenja provedena, uz naznaku njihove pouzdanosti i valjanosti. U nastavku je potrebno opisati statističku obradu podataka, uključujući korištene metode, razinu statističke značajnosti, primijenjene programske alate te način postupanja s nedostajućim podacima i mogućim smetajućim čimbenicima.
    
6. Rezultati služe prikazu prikupljenih podataka i opažanja tijekom istraživanja u logičnom slijedu. Potrebno je ne ponavljati sve podatke prikazane u tablicama ili slikama već naglasiti ili sažeti samo najvažnija opažanja.
    
7. Rasprava objašnjava značenje rezultata čitatelju i interpretira nalaze u kontekstu postojećeg znanja. Potrebno je povezati zapažanja s drugim relevantnim studijama, uspoređujući ishode s prethodnim rezultatima u postojećoj literaturi.
    
8. Zaključak mora izravno odgovarati na cilj postavljen u uvodu. Treba biti kratak i jasan, bez navođenja novih podataka. Istaknite praktičnu primjenu vaših rezultata uz preporuku za buduća istraživanja.
    
9. Zahvale su neobavezan odjeljak u kojem se navode osobe koje su pridonijele izradi rada, ali ne ispunjavaju formalne kriterije za autorstvo.
    
10. Literatura obuhvaća izvore i reference koji se navode na kraju članka u Vancouver stilu. Upute za ispravno citiranje i oblikovanje literature možete pronaći u nastavku ovog dokumenta.
    
    
11. Doprinos autora

Npr. 

Koncept i struktura rada: AB.

Koordinacija izrade rukopisa: AB. Prikupljanje podataka: AB, CD.

Pretraživanje literature: AB, CD.

Statistička obrada podataka: AB.

Analiza i interpretacija podataka: AB.

Izrada tablica i slikovnih prikaza: EF. Pisanje rada/rukopisa: AB, CD.

Kritička revizija rukopisa: EF.

Stručno usmjeravanje i nadzor rada: EF.

Konačno odobrenje rukopisa: AB, CD, EF.

Autori mogu prilagoditi kategorije doprinosa, dodavanjem, uklanjanjem ili preoblikovanjem pojedinih stavki. Navedene kategorije trebaju vjerno prikazivati stvarni doprinos svakog autora u izradi rukopisa.

5.4. Prikaz slučaja

1. Naslov prikaza slučaja trebao bi biti informativan, precizan i sažet, služeći kao prvi pokazatelj vrijednosti rada, preporučeni opseg naslova je najviše 15 riječi. Obvezno je da naslov sadrži izraz „prikaz slučaja“ (Primjer: Atipična prezentacija sporadične CreutzfeldtJakobove bolesti – prikaz slučaja).
   
   
2. Podaci o autorima navode se ispod naslova. Potrebno je navesti ime i prezime autora, naziv ustanove, odjela ili zavoda, grad i državu. Ime i prezime glavnog autora treba biti podcrtano, mentor se navodi posljednji. Maksimalan broj svih autora je pet (5), uključujući i mentora. Molimo dostaviti i funkcionalnu adresu elektroničke pošte dopisnog autora. 
   
   
3. Sažetak predstavlja konciznu sliku cijeloga rada. Opseg sažetka je do 250 riječi (uz dopušteno odstupanje od 10 %). Piše se kao jedan odlomak, bez podnaslova unutar teksta sažetka. Ključne riječi navode se ispod sažetka. Potrebno je navesti 3 do 5 ključnih riječi koje najbolje opisuju temu rada poredane abecednim redom.
   
   
4. Uvod služi za postavljanje konteksta i objašnjenje važnosti odabranog slučaja. U njemu se ukratko opisuje učestalost stanja, uobičajeni simptomi, dosadašnja saznanja iz literature i posebnost prikazanog slučaja.
   
   
5. Prikaz slučaja je središnji i najopsežniji dio rada koji mora biti pisan kronološki i objektivno. Započinje poviješću bolesti i glavnim tegobama. Slijedi opis fizikalnog pregleda, rezultati dijagnostičkih pretraga (laboratorij, radiologija, patologija), radna dijagnoza, plan liječenja i sam tijek intervencije. Važno je navesti i ishode liječenja te stanje pacijenta pri zadnjem pregledu. Koristite stručnu terminologiju, a podatke organizirajte u logične cjeline kako bi čitatelj mogao lako pratiti razvoj situacije.
   
   
6. U raspravi se analizira prikazani slučaj u usporedbi s postojećom literaturom. Ovdje objašnjavate sličnosti i razlike s drugim objavljenim slučajevima te kritički razmatrate prednosti i ograničenja primijenjenih metoda liječenja. Rasprava ne smije biti puko ponavljanje činjenica iz opisa slučaja, već sinteza znanja kojom se dokazuje vrijednost vašeg doprinosa struci.
   
   
7. Zaključak donosi sažetu poruku proizašlu iz rada. U njemu jasno istaknite što stručnjaci mogu naučiti iz ovog primjera i kako to može utjecati na buduću praksu, edukaciju ili istraživanja. Izbjegavajte uvođenje novih informacija ili referenci koje nisu spomenute ranije. Zaključak treba biti kratak, efektan i usmjeren na praktičnu primjenu naučenog.
   
   
8. Zahvale su neobavezan odjeljak u kojem se navode osobe koje su pridonijele izradi rada, ali ne ispunjavaju formalne kriterije za autorstvo.
   
   
9. Literatura obuhvaća izvore i reference koji se navode na kraju članka u Vancouver stilu. Upute za ispravno citiranje i oblikovanje literature možete pronaći u nastavku ovog dokumenta.
   
   
10. Doprinos autora

Npr.

Koncept i struktura rada: AB.

Koordinacija izrade rukopisa: AB. Prikupljanje podataka: AB, CD.

Pretraživanje literature: AB, CD.

Analiza i interpretacija slučaja: AB. Izrada tablica i slikovnih prikaza: EF Pisanje rada/rukopisa: AB, CD.

Kritička revizija rukopisa: EF.

Stručno usmjeravanje i nadzor rada: EF.

Konačno odobrenje rukopisa: AB, CD, EF.

Autori mogu prilagoditi kategorije doprinosa, dodavanjem, uklanjanjem ili preoblikovanjem pojedinih stavki. Navedene kategorije trebaju vjerno prikazivati stvarni doprinos svakog autora u izradi rukopisa.

6. Slikovni materijali, tablice i kratice

Slikovni materijali, koji obuhvaćaju fotografije, ilustracije i grafičke prikaze, moraju biti integrirani u tekst prema redoslijedu njihova pojavljivanja. U samom tijelu rada na njih se referira u zagradi ili unutar rečenice, primjerice navođenjem oznake „Slika 1“, dok se službeni opisni naslov postavlja isključivo ispod vizualnog materijala u formatu „Slika 1. Opisni naslov slike“. Svi slikovni prilozi dostavljaju se u odgovarajućem digitalnom formatu, primarno kao .jpg ili .png datoteke visoke rezolucije. Posebna pažnja pridaje se autorskim pravima; materijali preuzeti s interneta, ukoliko ne pripadaju javnoj domeni, mogu se koristiti isključivo uz prethodno pribavljeno izričito odobrenje nositelja autorskih prava. Obvezno je priložiti poveznicu na izvornu stranicu. Uporaba materijala zaštićenih autorskim pravima bez izričite dozvole rezultirat će njihovim uklanjanjem iz rada. Vizualni materijali ne smatraju se ukrasnim elementima koji se dodaju nakon dovršetka teksta, već sastavnim dijelom rukopisa koji nadopunjuje, pojašnjava ili prikazuje informacije opisane u tekstu. Autori ne trebaju predlagati dekorativne materijale.

Tablični prikazi podataka slijede sličnu logiku numeriranja prema redoslijedu spominjanja, uz ključnu razliku u pozicioniranju naslova koji se kod tablica uvijek navodi iznad samog prikaza. Prilikom odlučivanja o uvrštavanju tablice, autor se treba voditi načelom izbjegavanja redundancije. Ako su sve vrijednosti već detaljno ispisane unutar teksta, tablicu nije potrebno ponavljati. Međutim, ako se tekstualni dio rada fokusira na interpretaciju i komentar rezultata bez iscrpnog nabrajanja svih parametara, tada je tablični prikaz nužan radi preglednosti i cjelovitosti podataka. Tablica ne smije biti korištena za jednu ili dvije jednostavne informacije koje se mogu jasnije napisati u jednoj rečenici.

Uporaba kratica dopuštena je isključivo za pojmove koji se u radu učestalo ponavljaju kako bi se osigurala tečnost čitanja. Prilikom prve pojave određenog termina, autor je dužan navesti puni naziv nakon kojeg slijedi kratica u zagradi, kao što je „magnetska rezonanca (MR)“. Važno je naglasiti da se sažetak i glavni tekst rada tretiraju kao neovisne cjeline; stoga se kratica mora ponovno definirati u glavnom tekstu čak i ako je već objašnjena u sažetku. Ovo se pravilo odnosi i na općeprihvaćene medicinske akronime koji su postali dio svakodnevnog govora, poput „kompjuterizirane tomografije (CT)“, čije se puno značenje mora navesti pri prvom spominjanju.

7. Literatura

Potrebno je jasno razlikovati citiranje u tekstu i popis literature (reference/izvori). Citiranje u tekstu odnosi se na označavanje izvora unutar samog teksta rada. Svi izvori navode se numerički, redoslijedom prvog pojavljivanja u tekstu, koristeći arapske brojeve u uglatim zagradama (npr. [1], [2–4]). Isti izvor pri ponovnom citiranju zadržava isti broj. Citati se umeću na odgovarajuće mjesto u rečenici, najčešće na kraju tvrdnje ili iza relevantnog podatka. Reference (popis literature) predstavljaju detaljan popis svih izvora citiranih u radu. Navode se na kraju rada, numerirane istim redoslijedom kojim se pojavljuju u tekstu. Svaka referenca mora sadržavati potpune i točne bibliografske podatke, oblikovane prema pravilima Vancouver stila. Autori su u potpunosti odgovorni za točnost, potpunost i relevantnost navedenih izvora. Kod znanstveno-popularnih članaka citiranje u tekstu nije obvezno u obliku numeričkih oznaka kao kod znanstvenih i stručnih radova, već se na kraju članka navodi popis korištenih izvora.

Primjeri navođenja literature prema Vancouver stilu:

• Knjiga:
  Prezime Inicijal(i). Naslov knjige. Izdanje (ako nije prvo). Mjesto izdanja: Nakladnik; godina.
  Primjer: Kumar V, Abbas AK, Aster JC. Robbins and Cotran Pathologic Basis of Disease. 10th ed. Philadelphia: Elsevier; 2020.
   
• Poglavlje u knjizi:
  Prezime Inicijal(i) autora poglavlja. Naslov poglavlja. U: Prezime Inicijal(i) urednika, urednik. Naslov knjige. Mjesto: Nakladnik; godina. str. xx–xx.
  Primjer: Smith J. Inflammation. U: Brown P, urednik. Basic Pathology. London: Academic Press; 2018. str. 45–60.
   
• Članak u časopisu:
  Prezime Inicijal(i). Naslov članka. Naziv časopisa. Godina; Volumen: Stranice.
  Primjer: Smith AB, Jones CD. New insights into liver disease. J Hepatol. 2021;75(3):456– 465.
   
• Mrežni izvor:
  Prezime Inicijal(i) (ako je dostupno). Naslov. Naziv stranice [Internet]. Mjesto izdavanja: izdavač; godina [citirano datum]. Dostupno na: URL
  Primjer: World Health Organization. Global tuberculosis report 2023 [Internet]. Geneva: WHO; 2023 [citirano 10. 1. 2025.]. Dostupno na: https://www.who.int

8. Recenzijski postupak i dorada teksta

Nakon zaprimanja rukopisa, provodi se postupak recenzije ovisno o kategoriji rada.

Znanstveni i stručni članci podliježu postupku dvostruko slijepe vanjske recenzije. Urednički odbor za znanstvene i stručne radove koordinira recenzijski postupak, uključujući komunikaciju s recenzentima i autorima. Znanstveno-popularni članci podliježu uredničkoj recenziji koju provodi uredništvo časopisa. Autoru se nakon zaprimanja recenzentskih izvješća dostavljaju komentari i prijedlozi za doradu rukopisa. Autor je dužan očitovati se o zaprimljenim primjedbama te doraditi rukopis u skladu s preporukama recenzenata i uredništva. Ako se autor ne očituje u zadanom roku, smatra se da je odustao od objavljivanja rada. Konačnu odluku o prihvaćanju rukopisa donosi uredništvo. Nakon prihvaćanja, uredništvo zadržava pravo završnih lektorskih i grafičkih dorada radi usklađivanja rada sa standardima časopisa.

9. Kontrolna lista prije predaje

Prije slanja rada potrebno je provjeriti sljedeće:

1. rad nije prethodno objavljen niti se nalazi u postupku recenzije u drugom časopisu ili publikaciji,
2. dokument je u Word formatu (.doc/.docx),
3. tekst je pravilno formatiran (font Times New Roman, 11 pt, lijevo poravnanje),
4. priloženi su svi materijali,
5. literatura je pravilno navedena,
6. rad poštuje sva načela navedena u ovim uputama.

Za sve dodatne upite kontaktirajte uredništvo putem kontakt obrasca na internetskoj stranici časopisa dostupnoj na poveznici www.anamnesis-mefos.com.

Posljednja izmjena: srpanj 2026.